10 tehnoloških milijardera koji su izbačeni iz kompanija koje su osnovali         

Osnovali su kompanije koje su promenile svet, ali to im nije garantovalo da će u njima ostati na čelu. Od Stiva Džobsa, koji je morao da napusti Apple, preko Ilona Maska i osnivača Ubera, do Sema Altmana, koji je smenjen pa vraćen na čelo OpenAI-ja za svega nekoliko dana – istorija Silicijumske doline puna je osnivača koji su izgubili kontrolu nad sopstvenim poslovnim carstvima.

Vreme Čitanja: 5 min

kompanije-6600-fi

ChatGPT

Najnoviji slučaj koji je ponovo otvorio ovu temu jeste Džensen Huang, dugogodišnji direktor kompanije Nvidia, koji je 12. novembra 2026. podneo ostavku na funkciju koju je obavljao od osnivanja kompanije 1993. godine. Njegov odlazak usledio je nakon izveštaja o vanbračnim vezama i istrage upravnog odbora o mogućem uticaju stranih obaveštajnih službi. Nvidia je prethodno saopštila da nema razloga da veruje da su nacionalna bezbednost ili poslovne tajne kompanije ugrožene.

Važno je napraviti razliku: Huang je zvanično podneo ostavku, a nije potvrđeno da ga je upravni odbor smenio. Njegov slučaj je povod za podsećanje na 11 poznatih tehnoloških osnivača koji su na različite načine izgubili pozicije ili uticaj u kompanijama koje su sami stvarali.

1. Stiv Džobs – Apple

1985. godina

Jedan od najpoznatijih primera u istoriji tehnološke industrije dogodio se 1985. godine, kada je Stiv Džobs napustio Apple, kompaniju koju je osnovao sa Stivom Voznijakom i Ronaldom Vejnom 1976. godine.

Džobs se sukobio sa tadašnjim direktorom Džonom Skulijem, koga je prethodno sam doveo iz Pepsija. Njihov sukob bio je posledica različitih vizija upravljanja, slabijih prodajnih rezultata i Džobsovog zahtevnog stila rukovođenja. Upravni odbor stao je na Skulijevu stranu, a Džobs je ostao bez operativnih ovlašćenja i napustio kompaniju. Osnovao je NeXT, koju je Apple kupio 1996. godine. Već naredne godine vratio se u kompaniju, a potom predvodio jedan od najpoznatijih poslovnih preokreta u istoriji, uz proizvode kao što su iMac, iPod i iPhone.

2. Sem Altman – OpenAI

2023. godina

U novembru 2023. godine upravni odbor OpenAI-ja iznenada je smenio Sema Altmana, jednog od suosnivača kompanije i njenog najprepoznatljivijeg lidera. Obrazloženje odbora bilo je da je izgubio poverenje u njegovu sposobnost da vodi kompaniju i da nije bio dovoljno otvoren u komunikaciji sa članovima odbora. Odluka je izazvala pravu pobunu među zaposlenima, a stotine njih zapretile su odlaskom ukoliko Altman ne bude vraćen.

Samo nekoliko dana kasnije, Altman se vratio na mesto izvršnog direktora, dok je upravni odbor prošao kroz velike promene. Njegov slučaj postao je jedan od najdramatičnijih primera borbe za kontrolu nad kompanijom u eri veštačke inteligencije.

3. Džeri Jang – Yahoo

2008–2012. godina

Džeri Jang osnovao je Yahoo zajedno sa Dejvidom Filom još kao student na Stenfordu. Kompanija je postala jedan od pionira interneta, ali se kasnije našla pod pritiskom konkurencije i sve većih problema u poslovanju.

Kada je 2008. godine Microsoft ponudio više od 44 milijarde dolara za preuzimanje Yahoo-a, Jang nije želeo da prihvati ponudu, smatrajući da kompanija vredi više. Pregovori su propali, a vrednost akcija Yahoo-a značajno je pala. Akcionari su ga kritikovali zbog načina na koji je vodio pregovore i pritisak je doveo do njegovog odlaska sa funkcije direktora. Iz kompanije se potpuno povukao 2012. godine.

4. Džek Dorsi – Twitter

2008. i 2021. godina

Džek Dorsi ima neobičan rekord: dva puta je izgubio poziciju direktora kompanije koju je pomogao da osnuje.

Prvi put se to dogodilo 2008. godine, kada ga je sa mesta direktora Twittera uklonio suosnivač Evan Vilijams. Dorsi se potom posvetio kompaniji Square, danas poznatoj kao Block, koja se bavi digitalnim plaćanjima.

Na čelo Twittera vratio se 2015. godine, ali je 2021. ponovo otišao. Ovog puta investicioni fond Elliott Management kritikovao je njegovu podeljenu pažnju između Twittera i Squarea, smatrajući da kompaniji treba direktor koji će joj biti potpuno posvećen.

5. Sem Bankman-Frid – FTX

2022. godina

Nekada jedan od najpoznatijih mladih milijardera u svetu kriptovaluta, Sem Bankman-Frid osnovao je berzu FTX, čija je vrednost u jednom trenutku dostizala desetine milijardi dolara.

Njegovo poslovno carstvo počelo je da se urušava nakon što je otkriveno da je njegova trgovačka kompanija Alameda Research imala velike pozicije u FTT tokenu, kriptovaluti koju je izdala upravo FTX berza. Kada su investitori počeli masovno da povlače novac, postalo je jasno da kompanija nema dovoljno sredstava da ispuni sve zahteve. FTX je proglasio bankrot, a Bankman-Frid je napustio direktorsku funkciju. Godine 2024. osuđen je na 25 godina zatvora zbog prevare i drugih krivičnih dela povezanih sa kolapsom kompanije.

6. Ilon Mask – X.com i PayPal

2000. godina

Pre nego što je postao sinonim za Teslu, SpaceX i društvenu mrežu X, Ilon Mask je bio jedan od osnivača kompanije X.com, koja se bavila internet plaćanjima. X.com se 2000. spojio sa kompanijom Confinity, koja je razvijala PayPal. Mask je postao direktor novonastale kompanije, ali su ubrzo izbili sukobi oko njenog pravca razvoja, poslovne strategije i njegovog načina upravljanja.

Dok je Mask bio na putovanju povodom medenog meseca, suosnivači Piter Til i Maks Levčin organizovali su pobunu u upravi. Upravni odbor odlučio je da ga zameni Tilom. Mask je kasnije zaradio milijarde prodajom svog udela u PayPalu, a taj novac postao je važna osnova za njegove naredne poslovne poduhvate.

7. Martin Eberhard – Tesla

2007. godina

Martin Eberhard jedan je od suosnivača Tesle, kompanije koju je osnovao 2003. godine sa Markom Tarpeningom. Ilon Mask se priključio kao investitor naredne godine, a kasnije postao najuticajnija figura u kompaniji.

Eberhard je bio direktor Tesle od njenog osnivanja, ali je 2007. godine uklonjen sa te pozicije. Kasnije je izjavio da ga je Mask pozvao i obavestio da je upravni odbor održao sastanak bez njega i odlučio da mora da se povuče. Eberhard je 2009. tužio Teslu zbog klevete i načina na koji je uklonjen iz kompanije. Spor je na kraju rešen nagodbom.

8. Trevis Kalanik – Uber

2017. godina

Trevis Kalanik osnovao je Uber 2009. godine, a već naredne godine postao njegov direktor. Pod njegovim vođstvom kompanija je izrasla u globalnog giganta, ali je istovremeno postala poznata po kontroverznoj poslovnoj kulturi.

Optužbe za seksualno uznemiravanje, diskriminaciju i loše upravljanje ljudskim resursima, kao i niz drugih skandala, ozbiljno su narušili reputaciju kompanije. Nakon interne istrage o kulturi na radnom mestu i sve većeg pritiska investitora, Kalanik je 2017. podneo ostavku. Njegov odlazak označio je kraj jedne faze Uberovog razvoja, u kojoj je agresivno širenje bilo važnije od reputacije i odnosa sa zaposlenima.

9. Eduardo Saverin – Facebook

2005. godina

Eduardo Saverin osnovao je Facebook zajedno sa Markom Zakerbergom dok su bili studenti na Harvardu. U početku je bio zadužen za finansije, ali je ubrzo došlo do sukoba oko upravljanja kompanijom i njenog daljeg razvoja.

Nakon investicije Pitera Tila i restrukturiranja kompanije, Saverinov vlasnički udeo razvodnjen je sa oko 30 na manje od 10 odsto. Zbog toga je pokrenuo sudski spor protiv Facebooka. Spor je završen nagodbom 2009. godine, a Saverinu je vraćen status suosnivača. Zadržao je značajan vlasnički udeo, koji je nakon izlaska Facebooka na berzu vredeo milijarde dolara.

10. Endru Mejson – Groupon

2013. godina

Endru Mejson osnovao je Groupon 2008. godine, platformu koja je popularizovala grupnu kupovinu i popuste za lokalne prodavnice, restorane i druge usluge.

Kompanija je u početku doživela veliki uspeh, ali su problemi počeli nakon izlaska na berzu 2011. godine. Vrednost njenih akcija značajno je pala, a investitori su postajali sve nezadovoljniji poslovnim rezultatima i načinom na koji je Mejson vodio kompaniju.

Upravni odbor ga je smenio 2013. godine. Mejson je u oproštajnom pismu zaposlenima to saopštio uz dozu ironije, napisavši da želi da provodi više vremena sa porodicom, „samo se šalim – danas su me otpustili“.

Zašto osnivači gube svoje kompanije?

Ovi slučajevi pokazuju da osnivanje kompanije i njeno vođenje nisu ista stvar. Kako kompanija raste, uvode se novi investitori, formiraju upravni odbori i menjaju odnosi moći. Osnivač koji je nekada imao poslednju reč može da postane manjinski glas u sopstvenoj kompaniji.

Razlozi za odlazak razlikuju se od slučaja do slučaja: od sukoba oko poslovne strategije i loših rezultata, preko pritiska investitora, do ličnih skandala i ozbiljnih optužbi.

Ipak, nekoliko priča ima i neočekivan nastavak. Stiv Džobs se vratio u Apple i promenio istoriju kompanije. Džek Dorsi dobio je drugu priliku na čelu Twittera, dok je Sem Altman uspeo da se vrati u OpenAI za svega nekoliko dana.

Zato je jedna od najvećih ironija Silicijumske doline upravo to što ljudi koji su stvorili neke od najvrednijih tehnoloških kompanija na svetu nisu uvek oni koji imaju poslednju reč o njihovoj budućnosti.

Prijavi se na WebMind NJUZLETER, čeka te izbor konkretnih priča i uvida.

Prijavi se na novosti.